Predstavnici Vlade i sindikata javnih i državnih službi 26.10. su dogovorili, a 31.10. i potpisali povećanje osnovice za plaće za 240.000 državnih i javnih službenika – za šest posto od 1. listopada te još za dva posto od travnja 2023. godine.
Osim porasta osnovice, Vlada i sindikati dogovorili su povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s 1500 na 1750 kuna te dara za dijete sa 600 na 754 kune.
Ovo povećanje je dobro i dovoljno za sve one koji su i do sada imali veću plaću. Tako će plaća srednjoškolskog profesora s 20 godina staža, koji je do sada zarađivao oko 7700 kn, porasti od 1.10. za oko 400 kn, odnosno ukupno za oko 550 kn od travnja 2023. godine.
Ovim dogovorom Vlade i sindikata još su jednom izigrani oni s najmanjim primanjima. Primjerice, spremačicama u odgojno obrazovnim ustanovama s novim porastom minimalne plaće od 01.01.2023. plaće uopće neće rasti s osnove povećanja osnovice za plaće već sa porastom minimalne plaće. Ovi radnici kao da nisu dio javnih službi i kao da ne rade u odgojno obrazovnim ustanovama te istima, koji žive na samom rubu rizika od siromaštva, ne treba veća plaća.
Smatramo da linearni rast plaća ne bi trebao biti za sve jednak te da se trebalo uvesti rast po platnim razredima jer bi se jedino na taj način mogao izbalansirati podjednaki rast za sve i izbjeći nepravde – da netko tko ima veću plaću dobije rast plaće od 1500 kn, a da spremačicama s ove osnove plaća uopće ne raste.
Neto plaće za one s najmanjim primanjima i ujedno najugroženije radnike u odgojno obrazovnom sustavu (spremačice, kuhari, domari, administrativni radnici i sl.), uzimajući u obzir inflatorna kretanja i povećanja gotovo svih za život potrebnih proizvoda i usluga, su toliko mizerne da u pojedinim sredinama dolazi do toga da nitko te poslove više ne želi obavljati ta su ravnatelji škola već suočeni s navedenim problemom. Problem dolazi do izražaja ako posebno uzmemo u obzir što pojedinim grupacijama unutar sustava odgoja i obrazovanja plaća 2019. godine nije rasla kroz rast koeficijenta složenosti poslova već kroz sklopljeni Dodatak. Ovim potezom Vlada RH i pojedini obrazovni sindikati koji su prihvatili ovakav rast osnovice za plaće još su jednom dali su do znanja koliko su im poslovi spremačica (i drugih skupina s najnižim primanjima) bitni i koliko je bitno stimulirati radnike za njihovo obavljanje.